
KAKO POSTATI PLANINAR
Članom planinarskog društva postaje se dobrovoljnom popunom pristupnice te prihvaćanjem Pravila planinarske etike i Statuta društva. Pristupnica se može preuzeti na ovom portalu, popuniti i poslati poštom, odnosno ili predati nekom od naših planinara kojeg osobno poznajete.
Prema Zakonu o udrugama iz 2014.g. i našem Statutu svaka fizička osoba može postati članom udruge prihvaćanjem pravila planinarske etike te Statuta društva. Osoba koja želi postati član društva treba osobnno popuniti i potpisati pristupnicu. Za osobu mlađu od 14 godina pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik (roditelj), a za maloljetnu osobu s navršenih 14 godina zakonski zastupnik ili skrbnik daje pisanu suglasnost. Udruga je dužna voditi popis svojih članova. Prema Zakonu, popis članova vodi se elektronički ili na drugi prikladan način i obvezno sadrži podatke o osobnom imenu, osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva i datumu prestanka članstva u udruzi, a može sadržavati i druge podatke sukladno Statutu. Popis članova uvijek mora biti dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima, na njihov zahtjev. Popis članova nalazi se na slijedećem linku.
Članstvo se dokazuje planinarskom iskaznicom s plaćenom markicom za tekuću godinu i ovjerenu pečatom, a služi za evidentiranje člana u Hrvatskom planinarskom savezu (HPS), matičnom društvu i prilikom ostvarivanja povlastica.
Kupnjom članske markice HPS-a plaćate članarinu planinarskom društvu. Godišnja cijena markice- članarine za mladež do 18. godina, redovne studente do 27. godina starosti iznosi 20,00 kn (zelene markice), za umirovljenike iznosi 40,00 kn (crvene markice), te za ostale članove 70,00 kn (plave markice). Društvo je za nezaposlene predvidjelu umanjenu članarinu, kao i za više članova iz iste obitelji.
Svi članovi HPS osigurani su putem članske markice kod osiguravajućeg društva, a vezano uz nastalu potvrdu ili zadobivenu ozljedu s trajnim invaliditetom, ako do nesretnog slučaja dođe prilikom športskog i rekreativnog planinarenja, planinarske akcije, uređenja planinarskih putova i objekata te akcije spašavanja. U slučaju nesreće, možete zatražiti pomoć Hrvatske gorske službe spašavanja. Član ima pravo popusta 50% na punu cijenu noćenja u planinarskim objektima u Republici Hrvatskoj. Popust na noćenje odnosi se i na smještaj u planinarskim objektima Slovenije.
Svaki član društva ima obvezu bavljenja planinarskom djelatnošću, te pridržavanja normi planinarske etike i čuvanja ugleda planinarskog društva. Bez učlanjenja i plačne članarine, ne može se pristupiti organiziranom planinarskom izeltu društva.
Članska markica važi do kraja kalendarske godine bez obzira kada je uplaćena članarina.
Kodeks planinarske etike
Planinari poštuju skup nepisanih pravila ponašanja koja se osnivaju na humanizmu, poštenju, i altruizmu (nesebično pomaganje drugima), a odraz su ljudskih kvaliteta svakoga pojedinca. Svaki kulturni planinar pozna i poštuje načela planinarske etike.
|
Etičke norme ponašanja u planini mogli bismo u kratkim crtama sažeti ovakvim kodeksom: |
|
|
Tempo hoda |
Tempo hoda prilagodi najslabijem pješaku u društvu. Savjetuj ga i ponudi mu svoju pomoć. |
|
Briga o drugima |
Ne ostavljaj u planini samoga člana društva. U slučaju nesreće snosiš moralnu i kaznenu odgovornost. |
|
Pozdravljanje |
Pri susretu u planini planinari se međusobno pozdravljaju i to tako da mlađi pozdravljaju starije, muškarci žene, oni koji se penju onoga tko silazi (time simbolički odaju priznanje za izvršeni uspon). |
|
Ljubaznost |
U susretu s mještanima budi osobito pristojan i ljubazan, imajući na umu da su pravila ponašanja gorštaka stroža nego u gradu. |
|
Usluge domaćina |
Gorštacima se oduži za usluge i hranu na prikladan način vodeći osobito računa o njihovom slabijem imovinskom stanju. |
|
Održavanje staza |
Putujući planinskim stazama, u granicama svojih mogućnosti uklanjaj napadalo kamenje i granje, popravljaj putokaze i rubno kamenje na putu. |
|
Galama |
Ne viči i ne deri se u planini, ne otvaraj glasno tranzistor, pjevanje treba biti umjereno i nenametljivo. |
|
Loženje vatre |
Ne loži vatru u šumi, ne pravi čitave lomače, ognjište ogradi kamenjem, a prije odlaska vatru brižljivo ugasi. |
|
Cvijeće |
Ne beri cvijeće jer je to znak egoizma. Ubrati cvijet znači ubiti cvijet. |
|
Otpaci |
Otpatke (prazne boce, konzerve, papire, plastičnu ambalažu) ne ostavljaj u planini, nego ih skupi i ponesi sa sobom u dolinu. |
|
Nesreća |
U slučaju nesreće u planini, odreci se svojih planova i solidarno pristupi akciji spašavanja |
|
Natjecanje |
Ne ističi sebe i svoje sposobnosti, kloni se natjecanja u brzini uspona jer planinarstvo nije sport, u planini jači treba pomoći slabijemu. |
|
Primjedbe |
Na vrhovima gdje postoje upisne kutije prije odlaska pažljivo spremi knjigu i žig; kloni se upisivanja neukusnih primjedbi. |
|
Nacionalni parkovi |
Poštuj zaštitni režim u nacionalnim parkovima, strogim rezervatima i parkovima prirode, pridržavaj se uputa lugarskog i čuvarskog osoblja, ne trgaj zaštićeno bilje, brižljivo gasi opuške cigareta. |
|
Kućni red |
Prema Kućnom redu HPS u pl. je kućama zabranjeno pušenje, pogotovo u blagavaonicama i spavaonicama. U planinarskoj kući poštuj kućni red, ne zalazi u spavaonice u cipelama, ne zauzimaj više mjesta nego što ti je nužno potrebno;prednost kod noćenja imaju žene, djeca, starije i iscrpljene osobe. |
|
Voda |
Na cisternama u kraškim krajevima zadovolji se čuturom vode za piće. Ne prolijevaj vodu i ne zahtijevaj vodu za umivanje. |
|
Skloništa |
Planinarsko sklonište nakon upotrebe očisti, prije odlaska ga opskrbi gorivim drvetom i ostavi višak hrane budućim posjetiteljima. |
|
Planinarski dom |
Pri dolasku u planinarski dom predstavi se domaru, poštuj njegov autoritet i budi umjeren u zahtjevima, a na odlasku ga pozdravi i obavijesti o smjeru svoga daljnjeg putovanja. |
|
Noćni mir |
Poslije 22 sata poštuj u domu potpun mir, ne remeti odmor umornim planinarima, poštedi ih od izraza svoga veselog raspoloženja. |
preuzeto sa: http://www.hps.hr/planinarstvo/osnove-planinarstva/sto-je-planinarstvo/ 17-4-2017
Kako početi planinariti?
Najlakše je početi planinarenje u sklopu nekog planinarskog društva ili kluba. Većina društava rado prima nove članove te im omogućuje da pod vodstvom iskusnijih planinara organizirano obiđu mnoge zanimljive planine i planinarska odredišta.
Veća planinarska društva i klubovi povremeno organiziraju planinarske škole u kojima se može steći solidno osnovno znanje o planinama i planinarstvu. Korisne upute za planinare mogu se pronaći u knjigama u izdanju HPS-a.
Zašto planinariti?
Planinarenje nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasve ljepšim. Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje. Odlazak u prirodu i kretanje na čistom gorskom zraku predstavlja aktivan način odmora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.
Kako se učlaniti?
Članom planinarske udruge postaje se učlanjenjem u bilo koje planinarsko društvo ili klub. Društva i klubovi postoje gotovo u svim gradovima, a i u mnogim manjim mjestima. Cjelovit adresar planinarskih udruga članica HPS-a dostupan je na stranici Članice HPS-a.
Planinarske škole
Oni koji počinju samostalno planinarenje najbolje je da u početku idu na lakše izlete u bliže planine, a zatim postupno šire popis svojih planinarskih odredišta i na udaljenije planine. Planinarsko iskustvo i vještina stječu se godinama i novi se planinari ne bi trebali nepripremljeni odvažiti na izlete kojima nisu dorasli jer se, precjenjujući svoje sposobnosti, lako mogu dovesti u opasnost.
U početku nije nužno nabaviti svu opremu. Oprema se nabavlja i upotpunjuje postupno, kao i planinarsko iskustvo.
Veća planinarska društva povremeno organiziraju opće planinarske škole, u kojima se na najjednostavniji i najorganiziraniji način mogu steći praktična iskustva i teoretska planinarska znanja. Program planinarskih škola usklađen je s programom školovanja HPS-a.
Što je planinarstvo?
Planinarstvo je vrlo širok pojam koji obuhvaća gotovo sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz kretanje i boravak u planinama. To nije besciljno lutanje po nepristupačnim zabitima i osvajanje vrhova s kojih će planinar ionako ubrzo morati sići, već način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine zanimljivijim, zdravijim i nadasve ljepšim.
Odlazak u prirodu, druženje i kretanje na čistom planinskom zraku predstavlja aktivan oblik odmora koji planinara ispunjava osjećajem zadovoljstva i novim doživljajima. Premda planinarenje fizički iscrpljuje, ono nas istovremeno obogaćuje i osvježava novom emocionalnom energijom, koja nam je prijeko potrebna za život u ljudskoj zajednici i njenoj često suviše sivoj svakodnevici.
Bavljenje planinarenjem razvija mnoge dobre osobine: snalažljivost, hrabrost, požrtvovnost, prilagodljivost, fizičku izdržljivost, društvenost, smisao za razumijevanje ljudi i prirode, domoljublje. Planinarenje se temelji na zajedništvu, na uzajamnom djelovanju s ciljem svladavanja prirodnih, ali ujedno i vlastitih psihofizičkih »prepreka«. Prema tome, bavljenje planinarenjem poboljšava čovjekovo zdravlje, kako fizičko, tako i psihičko.
Planinarstvo je sport
Šira definicija da je sport oblik kulture zasnovan na tjelesnoj aktivnosti kojoj je cilj poboljšati zdravlje potpuno obuhvaća planinarstvo. Iako ne sadrži nadmetanje, planinarstvo ima sva sportska obilježja i dodirne točke s drugim sportovima. Ono ima učinak na zdravlje, a od čovjeka traži dobru tjelesnu aktivnost, tjelesnu spremnost, izdržljivost, samodisciplinu, timski rad, pa i ovladavanje posebnim vještinama. U organizacijskom smislu planinarstvo je sport. Temelj za definiranje planinarstva kao sporta predstavlja Nomenklatura sportova Hrvatskog olimpijskog odbora. Međunarodna klasifikacija sporta (SportAccord) također obuhvaća planinarstvo i prateće discipline, a okvir za planinarsko djelovanje u našoj zemlji nalazi se u Zakonu o sportu. Sve planinarske udruge u Hrvatskoj registrirane su kao sportske udruge.
(karikatura: Senaid Serdarević) Nažalost, čak i pojedinim planinarima svojstveno je nezdravo vrednovanje planinarskih podviga. Takvi obično jurišaju na Mont Blanc samo zato da bi se po povratku mogli hvalisati svojim uspjehom, a ne znaju ni nabrojati iduća tri najviša europska vrha. Ne umanjujući vrijednost njihovih podviga, treba istaknuti da nije vredniji planinar onaj koji se popeo na viši i teži vrh, već onaj koji iskreno voli i poštuje planine i planinarenje.
U nas ne postoji jasna granica planinarstva i izletništva, što često rezultira poistovjećivanjem izletnika i planinara, najčešće s argumentom da se i jedni i drugi kreću po prirodi željni užitka. No, za razliku od običnog izletnika, planinar vlada teoretskim i praktičnim znanjima o kretanju i boravku u planinama, a odlascima u planine pristupa organizirano, sustavno i osmišljeno. Formalno je planinar svatko tko ima važeću planinarsku iskaznicu, no u praksi je planinar onaj tko redovito ide u planine, čuva ih i štiti, te posjeduje određeno planinarsko iskustvo stečeno sudjelovanjem na planinarskim izletima.
PLANINARSKA OPREMA
Izbor opreme ovisi o karakteru planinarskog izleta, očekivanim teškoćama, te o osobnim potrebama pojedinog planinara. Planinarsku opremu dijelimo na osobnu i zajedničku. Zajednička je ona koju koristi više planinara. Osobnu planinarsku opremu nabavljamo postepeno, a pri planiranju izleta gotovo je nemoguće predvidjeti sve potrebne predmete. Zato je uputno koristii širok popis opreme, upotpunjavati je prema vlastitim potrebama, te prilagođavati težini i uvjetima pojedinih izleta.
Osnovna planinarska oprema
Ostala oprema
Oprema za višednevne planinarske izlete
Dodatna oprema za zahtjevnije izlete
Dodatna oprema za ljetne uvjete
Dodatna oprema za zimske uvjete
Dodaci za putovanja u inozemstvo
STATUTU DRUŠTVA
Temeljem članka 13. Zakona o udrugama („Narodne novine“, br. 74/14) i članka 14. Zakona o sportu („Narodne novine“, br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12 i 94/13), Skupština Hrvatskog planinarskog društva „Kunagora“ Pregrada, na svojoj sjednici održanoj 18.6.2015. godine, donosi
STATUT
HRVATSKOG PLANINARSKOG DRUŠTVA „KUNAGORA“ PREGRADA
I. OPĆE ODDREDBE
Sadržaj Statuta
Članak 1.
Statut Hrvatskog planinarskog društva „Kunagora“ Pregrada (u daljnjem tekstu: Društvo) sadrži odredbe o: nazivu i sjedištu društva; zastupanju; izgledu pečata Društva; područjima djelovanja sukladno ciljevima; ciljevima; djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi; gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu; načinu osiguranja javnosti djelovanja Društva;uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornostima te stegovnoj odgovornosti članova; načinu vođenja popisa članova; tijelima Društva, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata; izboru i opozivu likvidatora Društva;prestanku postojanja Društva; imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom; postupku s imovinom u slučaju prestanka Društva; načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar Društva; teritorijalnom djelovanju Društva; znaku i izgledu znaka te o drugim pitanjima od značajna za Društvo.
Planinarenje „daje“ zdravlje, pruža mogućnost aktivnog odmora i rekreacije, a kretanjem i boravkom u prirodi na svježem zraku uz druženje i širenje svijesti o važnosti tjelesnih aktivnosti kao dijela zdravstvene kulture suvremenog čovjeka stvara se navika tjelesnih aktivnosti u očuvanju i održavanju zdravlja.

Projekte prijavljen za sufinanciranje aktivnosti Sportske zajednice Grada Pregrade i Krapinsko-zagorska županije.